Akademija – Abdurrahman ibn Avf

Abdurrahman ibn Avf – bogati trgovac, veliki dobročinitelj i jedan od desetorice kojima je obećan Džennet

Abdurrahman ibn Avf bio je jedan od najuglednijih ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rođen je u Mekki oko 580. godine i pripadao je plemenu Benu Zuhra, istom plemenu kojem je pripadala i majka Allahovog Poslanika, Amine bint Vehb.

Njegovo ime prije prihvatanja islama bilo je Abd Amr, a nakon primanja islama Allahov Poslanik mu je dao ime Abdurrahman.

Islam je primio veoma rano, među prvim muslimanima, na poziv Ebu Bekra es-Siddika. Zbog svoje vjere pretrpio je progon i teškoće u Mekki, ali je ostao čvrst u islamu.

Bio je jedan od muslimana koji su učinili hidžru u Abesiniju, a zatim i hidžru u Medinu. Kada je stigao u Medinu, Allahov Poslanik ga je pobratimio sa Sa’dom ibn er-Rebi’om, jednim od ensarija.

Sa’d mu je ponudio da podijeli s njim svoj imetak i čak mu ponudio jednu od svojih kuća. Međutim, Abdurrahman je pokazao izuzetnu samostalnost i rekao:

“Allah ti blagoslovio tvoju porodicu i imetak. Pokaži mi gdje je pijaca.”

Otišao je na pijacu, počeo trgovati i vrlo brzo stekao veliko bogatstvo. Bio je uspješan trgovac, ali njegovo bogatstvo nije bilo cilj samo po sebi. Mnogo ga je trošio na sadaku, pomaganje muslimanima i opremanje Allahove vojske.

Abdurrahman je učestvovao u velikim bitkama zajedno s Allahovim Poslanikom, uključujući Bedr, Uhud i Hendek. Bio je poznat po hrabrosti, ali i po skromnosti i pobožnosti.

Jedan od poznatih događaja iz njegovog života vezan je za bitku na Tebuku. Kada je Allahov Poslanik jednom prilikom zakasnio na namaz, Abdurrahman je predvodio muslimane u namazu. Kada je Poslanik stigao, priključio se džematu iza Abdurrahmana.

Abdurrahman je bio jedan od desetorice ashaba kojima je još za života obećan Džennet. Također je bio među šestoricom ashaba koje je Omer ibn el-Hattab odredio da nakon njegove smrti izaberu novog halifu.

Kada je Omer preselio, Abdurrahman je učestvovao u izboru trećeg halife. Međutim, nije želio da bude kandidat za halifu. Umjesto toga, preuzeo je odgovornost da razgovara s muslimanima i ispita koga žele za vođu. Nakon toga je dao prisegu Osmanu ibn Affanu.

Abdurrahman ibn Avf bio je poznat po velikoj darežljivosti. Kada bi dobio veliki imetak, nije ga čuvao samo za sebe. Jednom prilikom podijelio je veliki broj deva i veliku količinu novca među stanovnicima Medine.

Bio je toliko bogat da je nakon smrti iza sebe ostavio ogromnu imovinu. Međutim, uprkos bogatstvu, bio je veoma skroman i često je plakao kada bi mu bila donesena bogata hrana, prisjećajući se ashaba koji su preselili prije njega i nisu dočekali takvo blagostanje.

Preselio je 32. godine po Hidžri, odnosno oko 652. godine, u Medini. Ukopan je na mezarju Džennetul-Beki.

Abdurrahman ibn Avf ostao je zapamćen kao primjer muslimana koji je znao spojiti trgovinu i bogatstvo sa pobožnošću, darežljivošću i brigom za druge.